Srna je odana staništu

Visoke temperature ovih dana idealne su za parenje srneće divljači. Lovci znaju da se sredinom mjeseca kolovoza love najbolji srnjaci. Njihova pažnja je i dalje smanjena zbog srna koje još nisu sparene.

Po lovnoj klasifikaciji, srneća divljač spada u divljač visokog lova. Po tjelesnom pokrovu svrstavamo ju u dlakavu divljač, a prema Zakon o lovu ubrajamo ju u krupnu divljač koja je zaštićena lovostajem. Srneću divljač nalazimo u svim lovištima diljem Hrvatske. Ona je naša autohtona divljač. Između mužjaka i ženke postoji spolni dimorfizam koji vidimo u prisutnosti rogova kod mužjaka i razlike u tjelesnoj masi u korist srnjaka. Ponekad male roščiće mogu imati stare jalove srne ili one kod kojih zbog bolesti jajnika nastaju hormonalni poremećaji. Težina tijela ovisi o području na kojem živi, kvaliteti i dostupnosti hrane, godišnjem dobu, spolu i genetici. Zbog svoje sitnije građe u odnosu na jelensku divljač, srneća divljač se  od predatora ne spašava dugotrajnim trkom (imaju mali kapacitet pluća i srca), već bježi u velikim skokovima tražeći zaklon. Zbog stalnog opreza od predatora srneća divljač je razvila svojstven obrazac ishrane zadržavajući se na rubovima šuma i pašnjaka gdje se hrane travom, izbojcima grmlja, mladicama biljaka i ostalim sočnim izdancima. Zbog dobro razvijenog osjetila sluha, njuha i nešto slabijeg vida nije im potreban veliki životni prostor za koji je tijesno povezana i nerado ga napušta. Zato ovu divljač nazivamo i „teritorijalnom vrstom“. Kada na svijet donese mlado sa svojom lanetom obilazi samo oko jedan kvadratni kilometar svojeg staništa, pronalazeći ovdje zaklon i izvor hrane. Srneća divljač nastoji ostati na teritoriju gdje se olanila. Stanište i njezin životni prostor su šume s gustim podrastom, rubovi šuma,  mlade šume, livade, polja sa grmljem i rubovi šume koji graniče sa oranicama. Ovu divljač možemo naći u sva tri     visinska vegetacijska pojasa, premda preferira područja do 600 ili 700 metara nadmorske visine. U najviši gorski pojas odlaze samo u ljetnim mjesecima i tamo pronalazi odličnu pašu. Srneća divljač dakle veći dio godine boravi na svom teritoriju ne podnoseći prisutnost drugih jedinki svoje vrste. Ovoj divljači nije svojstveno da živi u velikim krdima, niti imaju poriv za migracijama kao jelenska divljač. Veće skupine srna mogu se vidjeti zimi gdje se oko vođe, majke srne, okuplja ovogodišnja lanad, lanad iz prethodne godine i srnjaci. U proljeće prvo odlaze srnjaci, a nakon toga majka napušta i prošlogodišnju lanad koja u novom životnom ciklusu nastavljaju sa održanjem vrste.

Izvor slika: Internet

Srneća divljač na polju