web analytics

Kategorije

UserOnline

Proljeće dolazi

I ova zima polako je na odlasku, a uskoro ju zamjenjuje proljeće koje sa sobom nosi ugodnu toplinu i više sunca. Priroda se polako priprema za dolazak proljeća. Hodajući šumom može se vidjeti sve više pupova koji čekaju da se otvore i zagriju na suncu. Zemlja se polako zagrijava, a iz cvjetnih gomolja polako izlaze nježne stabljike koje će uskoro pokazati svoje cvjetove. Ptičice počinju uređivati svoje gnijezda jer uskoro počinje sezona parenja i dolaska na svijet novih malih ptića. Na toplom zraku leti sve veći broj insekata koji se također vesele dolasku proljeća. U šumama divlje životinje i dalje tragaju za hranom koje sada ima sve više, ali još uvijek je važna pomoć lovaca koji nastavljaju sa prihranom. Uskoro završavaju skupni lovovi na crnu divljač pa će lovci svoje puške zamijeniti sa  alatom i krenuti u popravak  lovno tehničkih objekata. Uređivat će se pojilišta, solišta, hranilišta, popravljat će se čeke i zasjedi. Zemlja će se orati, usitnjavati i zasijavati kako bi remize bile što bogatije raznom primamljivom hranom. Hodajući šumom i poljima možemo naići na odbačeno rogovlje jelena i srnjaka. Uskoro će kod njih započeti rast novih rogova. Divlje svinje krstare šumama i poljima, prevrću zemlju u potrazi za slatkim korijenjem, ali i glistama.  Boravimo što više u prirodi, promatrajmo ove godišnje promjene i nastanak novog života. Čuvajmo prirodu jer ona nam je neiscrpni izvor nadahnuća.

 

pupoljci u proljeće
Proljeće u voćnjaku
Šuma
Šuma u proljeće

Voda na burzi

Prije nekoliko tjedana na televiziji bila je odlična emisija o klimatskim promjenama i posljedicama koje one donose. Premda još mnogi ne vjeruju u postojanje ovih promjena ipak se budi sve više svijest ljudi širom zemaljske kugle da se klima mijenja. Tope se ledenjaci na polovima, diže se razina mora koja ugrožava naselja uz morsku obalu, mijenja se salinitet mora, a sa time i kretanje morskih struja. Efekt staklenika sve više se pojačava, a sječa šuma u južnoj Americi i dalje se nesmiljeno nastavlja. Šume se sijeku i pale, a posljedica toga je oslobađane ugljičnog dioksida koji je zarobljen u stablima i koji se sada nakuplja u atmosferi pojačavajući efekt staklenika i diže temperaturu na Zemlji. I vrti se sve ovo u jednom začaranom krugu, a ljudi se i dalje ne žele odreći svojeg komfora. Nastavlja se bušenje nafte iz koje se dobiva gorivo za automobile, avione, proizvodi se plastika koja će nas jednog dana sve zatrpati i ugušiti. A što je sa vodom? I nje ima sve manje i manje. Sretni su oni stanovnici gradova i sela koji mogu piti čistu vodu iz slavina. Velika većina njih nisu te sreće. Voda nam služi za navodnjavanje polja kako bi mogli proizvoditi hranu, u njoj uzgajamo ribe, ona nam služi za proizvodnju električne energije, ljeti se kupamo u rijekama i jezerima, hladimo u moru za vrijeme ljetnih vrućina. Voda se zagađuje u velikim razmjerima, a vrlo malo se radi na tome da se ona pročišćava i ponovno upotrebljava. Siromašne zemlje ne mogu si priuštiti instalaciju skupih sustava za  pročišćavanje voda i ovisni su o bogatima zemljama. Na žalost u već spomenutoj emisiji provučena je jedna informacija koja nije nimalo ugodna, a radi se o tome da se voda počela prodavati na burzama. Ostvarila su se proročanstva da će doći vrijeme kada će voda biti skuplja od zlata i nafte, da će se zbog nje voditi ratovi. To vrijeme je nastupilo, kupujemo i prodajemo vodu na burzama, i što je ona skuplja bit će skuplji i poljoprivredni proizvodi, hrana i energija. Drugog veljače ove godine proslavili smo međunarodni dan močvarnih staništa sa temom da su močvarna staništa rezervoari vode i da ih moramo čuvati. U njima čuvamo i biološku raznolikost, ali do kada. Postanimo svjesni važnosti vode, ne dozvolimo da naše izvore dajemo u koncesije strancima. Voda je opće dobro i mora biti dostupna svima. Čuvajmo vodu jer ako ju izgubimo onda smo izgubili i sami sebe.

Voda
Voda naše bogatstvo
Lokva u šumi
Izvor vode u šumi za napajanje divljači

Šuma i divljač u jesen

Ljeto je klimatološki završilo i počelo je najzanimljivije doba godine za lovce, a to je lov na jelena. Iako su šume još zelene, a vrijeme toplo, u zraku se osjeća blaga napetost vezana za riku i lov jelena. Hrane u šumi ima dovoljno pa prihrana još nije potrebna. Ako ljeti nismo popravili oštećena hranilišta još imamo vremena da ih pripremimo za zimu jer zbog klimatskih promjena mogla bi nas i zima iznenaditi. Lovci koji se odluče na lov jelena već su trebali osmotriti svoje revire gdje će loviti tu plemenitu divljač. U našoj zemlji lov na jelena počinje sredinom mjeseca kolovoza, 16.08. i traje do 15.01. slijedeće godine. Što je vrijeme hladnije rika jelena je izražajnija. Treba uživati u tom jedinstvenom događaju koji se odvija jednom na godinu kada svaki jelen okuplja svoj harem i ljubomorno ga čuva od konkurenata. No konkurenata ima pa nerijetko dolazi do borbi između suparnika. Pobjednik otjera svojeg konkurenta ili i sam bude pobijeđen i otjeran od svog harema. U procjeni jelena trebamo biti pažljivi te pokušati sačuvati perspektivne jelene koji će svoje kvalitetne gene prenijeti na potomstvo. Ovdje leži velika odgovornost na lovcu, jer jednom donijeta loša odluka nepovratno odnosi kvalitetu životinjske vrste. Loša je odluka lovaca i lovačkih društava da svoju kvotu jelena određenu po lovno gospodarskoj osnovi odstrijele u roku od dan ili dva. Za mene to nije lov i nikad neću podržati ovakav način lova na jelena. U lovu treba uživati, osmatrati, osluškivati i tragati za divljači. Za pravog kapitalca treba se pomučiti, a ne izvršiti odstrjel u dva dana i gotovo. Lovci vi niste mesari, a i sami se hvalite kako volite i štitite divljač. Izlučivanje divljači iz lovišta je važno kako bi se održala biološka ravnoteža i biocenoza ali obavite to na etičan i kulturan način, a ne cijeli odstrjel u dva dana. 

Dolaskom hladnijih dana počinje lov na crnu divljač. Populacija divljih svinja sve je veća, a time i opasnost od pojave afričke svinjske kuge. Prilikom lova lovci bi trebali provoditi sve biosanitarne mjere kako bi prevenirali pojavu ove smrtonosne bolesti za svinje. Uživajte u prirodi i lovu te poštujte divljač i zakone prirode.

Proslava 25 godina rada LS PGŽ i promocija priručnika

Ova godine LS PGŽ salvi 25 godina svog postojanja. Proslava je održana na otoku Krku, u Malinskoj gdje su se okupili članovi Skupštine koju je otvorio predsjednik LS PGŽ, dr. Josip Malnar. Uvodno izlaganje o radu saveza podni je predsjednik Malnar, a zatim su slijedila izvješća Nadzornog odbora, izvješća o lovnom streljaštvu, izvješća o lovno kinološkim aktivnostima kao i o otvorenju Srednjeeuropskog uzgojnog centra “Tetrijeb gluhan” u Gorskom kotaru. Izobrazba kadrova u lovstvu u potpunosti je izvršena. Donesen je i plan rada za 2020/21. godinu.

Nakon redovne skupštine upriličena je dodjela lovačkih odlikovanja gdje su odlikovani i lovci HLD “Zec” iz Klane, Matija Laginja, Luka Brkljačić i dr. sc. Tibor Andreanszky. Potom je slijedila promocija priručnika dr. sc. Tibora Andreanszkog pod nazivom ” Pregled divljači nakon odstrela”. Uvodnu riječ dao je predsjednik LS PGŽ dr. Josip Malnar naglasivši kako LS PGŽ i dalje ostaje vodeći Savez po izdavaštvu lovne literature uključivši i novo djelo koje se promovira.

Knjiga daje obilje informacija iz područja s kojim se do sada lovci nisu susretali. Lakše usvajanje novih znanja omogućeno je sa mnogobrojnim slikama kojima obiluje priručnik. Predsjednik Izdavačkog savjeta LS PGŽ, Boris Miklić zahvalio je autoru dr. sc. Tiboru Andreanszkom na uloženom trudu u pisanju ovog priručnika koji je ovim djelom lovcima približio područje koje do sada nije bilo predstavljeno ovakvim stručnim lovačkim priručnikom.

Na samom kraju promocije o priručniku je govorio i sam autor, dr. sc. Tibor Andreanszky, naglasivši da je priručnik nastao iz potrebe zbog nedostatka literature koja obrađuje tematiku pregleda divljači nakon odstrjela. Knjiga je pisana razumljivim jezikom bez puno stručne terminologije. Priručnik obiluje slikama što će u veliko olakšati usvajanje novih znanja.  Na kraju svog obraćanja dr. sc. Tibor Andreanszky zahvalio se predsjedniku LS PGŽ, članovima Izvršnog odbora i Izdavačkog savjeta, te svima onima koji su sudjelovali u izradi ovog priručnika.

Prije promocije priručnika, dr. med. vet. Sanja Žagar ukratko je dala nekoliko informacija o dostavi uzoraka za pretrage nadležnim veterinarskim stanicama.

Zašto nestaju periske?

Naša najveća školjka u Jadranskom moru je periska koju neki zovu lostura ili loščura, lustura, loštura, lostira, loštira, ostura, jastura, rastura, rošćura, glostura, glastura, palastura, plemenita periska (lat. Pinna nobilis, Linne 1758).

Continue reading

Sv. Hubert i lovci

Continue reading

Natjecanje u gađanju malokalibarskom puškom i u oponašanju rike jelena

Continue reading

Ozonski omotač nas štiti

Continue reading

Let lastavica

Continue reading

Jezero Bajer isušeno

Continue reading