Svijet oko nas
Bjesnoća je virusna zarazna bolest toplokrvnih životinja i čovjeka. Ptice obole rijetko. Bolest spada u skupinu zoonoza, što znači da se može prenijeti sa životinje na čovjeka. U srednjoj i u zapadnoj Europi najvažniji je izvor infekcije crvena lisica (Vulpes vulpes), u istočnoj Europi crvena lisica i kunopas (Nyctereutes procyonoides), u Sjevernoj Americi siva lisica (Vulpes fulva), skunk (Mephitis mephitis) i rakun (Procyon lotor).
U tropskim i suptropskim područjima izvori bolesti su munos (Herpestinae), čagalj (Canis sp.), vuk (Canis lupus), i divlji pas. Na Arktiku zarazu šire polarne lisica (Alopex lagopus). Bez obzira na različite načine života kao i rasprostranjenost, zajedničko svojstvo svim tim mesožderima je velika prijemljivost za virus bjesnoće i izlučivanje virusa putem sline. Bjesnoća je gotovo uvijek smrtonosna kod lisica, a simptomi uključuju agresivno ponašanje, apatiju i paralizu.
Predviđa se da će klimatske promjene utjecati na distribuciju zoonotskih virusa kao što je bjesnoća kroz promjenu populacije i širenje životinja. Ovo predviđanje može se vidjeti na Aljasci gdje je arktička lisica prevladavajući domaćin bjesnoće. Istraživanja su pokazala da virus ima sezonski trend koji dostiže vrhunac zimi, pa se stoga predviđa da će zagrijavanje klime smanjiti virus bjesnoće u populacijama arktičkih lisica. Očito ovo izgleda kao pozitivan ishod, međutim predviđa se da će tada populacija crvene lisice porasti i postati primarni izvor zaraze.
Ovo ne baš dobro predviđanje posljedica je kombiniranog djelovanja:
– čimbenici klimatskih promjena imaju mnogo veći učinak na arktičke lisice
– širenje crvenih lisica ide sve dalje na sjever u stanište arktičkih lisica i stoga
omogućuje crvenoj lisici da se zarazi arktičkim sojem.
To sve ukazuje na sumornu budućnost iz dva razloga:
1. Ogromna distribucija crvene lisice znači potencijal za mnogo veće širenje virusa bjesnoće, a time i opasnu budućnost ne samo za lisice nego i za ljude.
2. Opće je prihvaćeno da su mlađe lisice najviše pogođene virusom. To je zbog njihovog neiskustva uzrokujući aktivnosti kao što su pronalaženje teritorija i hrane pri čemu dolazi do agresivnog kontakta sa drugim lisicama. U ovim kontaktima dolazi do zaražavanja mladih lisica i širenje bjesnoće. Izgleda da postoji neperspektivna budućnost za populaciju crvenih lisica.
Literatura:
• Cavallini, P. (1996) Variation in the red fox social system. Ethology, Ecology, and Evolution, 8 (4), 323-342
• Kim, B., Blanton, J., Gilbert, A., Castrodale, L., Heuffer, K., Slate, D., & Rupprecht, C. (2014). Conceptual model for the impact of climate change on fox rabies in Alaska, 1980-2010 Zoonosis and Public Health, 61 (1), 72-80
• Freuling, C., Hampson, K., Selhorst, T., Schroder, R., Meslin, F., Mettenleiter, T., & Muller, T. (2013). Eliminating fox rabies from Europe: determinants of success and lessons for the future. Philosophical transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences. 368 (1623)
• Gallant, D., Slough, B., Reid, D., & Berteaux, D. (2012). Arctic fox against red fox on warming Arctic: four decades of den exploration in the northern Yukon. Polar Biology, 35 (9), 1421-1431
• Hersteinsson, P., & Macdonald, D. (1992). Interspecific competition and geographical distribution of red and arctic foxes Vulpes vulpes and Alopex Lagopus. Oikos, 64 (3), 505-515
• Jackson, A. (2014). Rabies. Handbook of Clinical Neurology, 123, 601-618
• Kutschera, V., Lecomte, N., Janke, A., Selva, N., Sokolov, A., Haun, T., Steyer, K., Nowak, C., Hailer, F. (2013). Wide range synthesis and timeline for phytogeographic events in red fox (Vulpes vulpes). BMC Evolutionary Biology, 13 (114)
• Linscott, A. (2012). Rabies. Bulletin of Clinical Microbiology, 34 (22), 177-180
• Macdonald, D., & Reynolds, J. (2008). Vulpes vulpes. IUCN list of endangered species
• McDonald, D., & Bacon, P. (1982). Fox society, contact rate and rabies epizootiology. Comparative Immunology, Microbiology and Infectious Diseases, 5 (1-3), 247-256
• Parkinson, A., and Butler, J. (2005. Potential Impacts of Climate Change on Infectious Diseases in the Arctic. International Journal of Circumpolar Health, 64 (5)
• Pastoret, P., & Brochier, B. (1999). Epidemiology and control of fox rabies in Europe. Vaccine, 17 (13-14), 1750-1754
• Pokrovsky, I., Ehrich, D., Ims, R., Kondratyev, A., Kruckenberg, H., Kulikova, O., Mihnevich, J., Pokrovskaya, L., & Shienok, A. (2015). . Rough legs, arctic foxes and red foxes in the rodent-free tundra ecosystem, PloS ONE, 10 (2)
• Rodnikova, A., Ims, R., Sokolov, A., Skogstad, G., Sokolov, V., Shtro, V., Fuglei, E. (2011). Red fox taking arctic fox breeding den: observation from the Yamal Peninsula, Russia. Polar Biology, 34 (10), 1609-1614
• Saunders, G., Gentle, M., & Dickman. (2010). Impacts and management of foxes Vulpes vulpes in Australia. Mammal Review, 40 (3)
Slike:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Arkti%C4%8Dka_lisica
https://pixnio.com/hr/zivotinje/lisica-vuk/lice-sisavac-crvena-lisica-vulpes-vulpes
