web analytics
Kategorije
UserOnline

Divlja patka ili patka gluhara

Divlja patka (Anas platyrhynchos) spada u red patkarica (Anseriformes), te u porodicu Anatidae, unutar koje čine zasebnu potporodicu Anatinae.

Nastanjuje cijelu Europu, Aziju, dio Sjeverne Amerike i sjeverni dio Afrike. Optimalna su staništa divlje patke prostrana, plitka močvarna područja, ali obitavaju i po riječnim rukavcima i mirnijim dijelovima rijeka i potoka, jezerima, barama i umjetnim kanalima, uključujući i one u naseljenim mjestima, na poljoprivrenim površinama i u vlažnim šumama.
Kako izgleda divlja patka?
Gluhara je naša najveća patka plivačica, teži od 0,8 do 1,4 kg, a mužjak je nešto teži i veći od ženke. Duga je od 55 do 65 cm, od čega tijelo zauzima preko dvije trećine. Raspon krila joj je 80 do 98 cm.
Ženka je jednolično smeđeg, tamno ispjeganog ruha, s tamnijom prugom preko oka i svijetlom iznad oka. Mužjaci su jedinstveno obojani: glava i vrat blistavo zeleni, od tamnoljubičastih prsa odvojeni su bijelom ogrlicom. Tijelo je sivo, podrepak, nadrepak i donji dio leđa su crni, a rubovi repa bijeli. Mladi mužjaci i mužjaci za vrijeme mitarenja slični su ženkama, ali su prepoznatljivi po jače izraženoj pruzi preko oka, tamnijim leđima te kestenastim prsima. Kljun gluhare je žute boje, a njegovi gornji dijelovi prelaze preko donjuh. Noge su im narančasto sive, smještene na stražnjem dijelu tijela, a između prstiju imaju plivaću opnu. Krila su joj šiljasta i može letjeti brzinom od 65 do 75 km/sat.
Način života i prehrana
Gluhara je od svih vrsta pataka najskromnija u izboru staništa. Uspješno odolijeva osiromašenju staništa, uznemiravanju te prekomjernom lovu. Najpogodnija staništa su joj plitka¸močvarna područja. U pogledu nadmorske visine također nije izbirljiva i nalazimo je i do 2.000 m n/m, pa i više. Na vodu se spušta naglo ponirući i odmah sjeda na površinu vode. Pri uzimanju hrane glavom ide ispod vode, a i polovica tijela joj je ispod vode, tako da je iznad vode samo stražnji dio tijela. Iznimno rijetko roni radi traženja hrane, ali se pritom ne služi krilima te zbog toga spada u patke plivačice. Iz vode se diže gotovo okomito, a da ne uzima zalet po vodenoj površini poput pataka ronilaca. Gluhare su svejedi, s vrlo širokim i raznolikim jelovnikom i načinima prikupljanja hrane, koje prilagođavaju trenutačnim prilikama u staništu. Od biljne hrane jedu alge i zelene dijelove vodenog bilja, ali i gomolje i plodove, katkad izlaze i na obale, gdje pasu poput gusaka i skupljaju sjemenke, uključujući žitarice i druge kulture na poljodjelskim površinama. Osim biljne jedu i životinjsku hranu kao što su različiti vodeni beskralježnjaci, kukci, manje sitne ribe i vodozemci. Osjetila su joj dobro razvijena, osobito vid i sluh. Prosječna starost koju može doživjeti je 15 godina, a može doživjeti i do 25 godina. Divlje patke u jesen prije seobe tvore obiteljska jata u kojima može biti i preko tisuću jedinki.
Razmnožavanje
Gluhare nisu agresivne ptice osim mužjaka za vrijeme parenja. Izvan sezone gniježdenja sukobi su rijetki. Za vrijeme gniježdenja zadržavaju se uglavnom u parovima, ali se događa da mužjak oplodi i poneku drugu ženku. Pare se redovito na vodi, uz predhodnu ljubavnu igru. Gniježdenje započinju vrlo rano, neke jaja polažu već tijekom veljače, tako da se prvi pačići izlegnu već u ožujku. Mužjaci se uz ženke zadržavaju sve dok ona ne počne sjediti na jajima. Ne sudjeluju u brizi oko potomstva, već kreću u potragu za ženkama koje nisu sparene ili koje ponavljaju gniježdenje zbog uništavanja več izleglih jaja. Gnijezda grade najčešće na tlu, među gustom obalnom vegetacijom u šašu ili trstici, ali i u širokim dupljama i stablima, vrbama te praznim gnijezdima večih ptica u krošnjama. Rado prihvaćaju i umjetna gnijezdišta poput pletenih košara postavljenih uz obale.  Gnijezda grade ženke, uglavnom od trave i lišća, a iznutra ih oblažu paperjem koje čupaju sa trbuha. Polaže najčešće 9 do 13 ( rjeđe 4 do čak 18) sivkastozelenkastih, katkad plavkastih jaja, na kojima sjedi 27 do 28 dana. Nakon što se pačići izlegu, majka ih već nakon 24 sata vodi do vode gdje se počinju samostalno hraniti. Pačići rastu vrlo brzo te za 50 do 60 dana mogu letjeti i postaju samostalni. Spolno zreli postaju s nepunih godinu dana.
Neprijatelji
Divlja patka ima mnogopernatih i dlakavih predatora. Stradava od lisica, vidra, kuna, lasica i tvorova. Od pernatih grabljivica ugrožavaju je orao štekavac, jastreb i sivi sokol. Male pačiće love lunje i eje, a jaj uništavaju i vrane te tvorovi i kune. Čovjek uništavanjem i smanjivanjem staništa ali i krivolovom ima značajni utjecaj na smanjenje brojnog stanja divljih pataka ili njezin nestanak.