Svijet oko nas
Kada popijemo čašu vode, pišemo u bilježnicu, pijemo lijek protiv groznice ili gradimo kuću, ne povezujemo se uvijek sa šumama. Pa ipak, ovi i mnogi drugi aspekti naših života na ovaj ili onaj način povezani su sa šumama.
Održivo gospodarenje šumama i njihovo korištenje resursa ključni su za borbu protiv klimatskih promjena i za doprinos prosperitetu i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija. Šume također igraju ključnu ulogu u smanjenju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG). Ipak, unatoč svim ovim neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, šume su ugrožene požarima, štetočinama, sušama i krčenjem šuma bez presedana.
Tema za 2023. je ” Šume i zdravlje .”
Šume nam daju puno za naše zdravlje. Oni pročišćavaju vodu, čiste zrak, hvataju ugljik za borbu protiv klimatskih promjena, daju hranu i lijekove koji spašavaju živote i poboljšavaju naše blagostanje.
Na nama je da zaštitimo te dragocjene prirodne resurse.
Ova 2023. poziva na davanje, a ne samo na uzimanje, jer će zdrave šume donijeti zdrave ljude. Sretan nam Svjetski dan šuma 21.ožujak.
KAKO OBILJEŽITI MEĐUNARODNI DAN ŠUMA
1. Posadite drvo ili napravite vrt pobjede
Samo naprijed! Učinite svoj doprinos da vaš grad bude malo zeleniji. Računa se čak i kupnja male biljke za vaš dom!
2. Idite na planinarenje u šumu ili državni park prirode
Ne postoji bolje vrijeme da izađete van, povežete se s prirodom i otjerate zimsko plavetnilo jer proljeće je tek počelo.
3. Napravite spomenar od listova
Sjajna aktivnost za cijelu obitelj. Snimanje spomenara i bilježenje zanimljivih činjenica odličan je način da naučite djecu o različitim vrstama drveća i njihovoj važnosti.
5 NEVJEROJATNIH DOBROBITI ŠUMA
1. Šume njeguju tlo
Šume imaju važnu ulogu u sprječavanju erozije tla, kao iu stabilizaciji i održavanju njegove kvalitete.
2. Šume zadržavaju ugljični dioksid
Šume su ‘ponori ugljika’, apsorbiraju i zadržavaju ugljični dioksid.
3. Šume daju hranu
Šume su dom milijunima vrsta, pružaju im utočište i hranu za preživljavanje.
4. Šume su prirodni akvadukti
Šumsko drveće apsorbira i redistribuira otprilike 95% vode.
5. Šume daju sirovine
Šume kojima se održivo upravlja osiguravaju sirovine kao što su drvo i papir.
Mnoge zemlje u našem okruženju prijavile su prisutnost afričke svinjske kuge (ASK) kod domaćih i divljih svinja. Najnovija informacija o pojavi ASK (afrička svinjska kuga)u našem susjedstvu dolazi iz Republike Srbije koja je putem ADIS sustava za prijavu bolesti Europske unije prijavila veći broj izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih i divljih svinja. Od ukupno 40 pojava ASK-a, njih 28 se pojavilo kod domaćih svinja, a 12 izbijanja bolesti pojavilo se kod divljih svinja.
U našoj zemlji do sada nije prijavljen niti jedan slučaj pojave ASK kod domaćih i divljih svinja. Na snazi su i dalje pojačane preventivne mjere, a glavni cilj ovih mjera je održavanje statusa zemlje slobodne od ASK kao i rano otkrivanje unosa virusa. U svim našim lovačkim društvima napisani su planovi za provedbu biosigurnosnih mjera prije, tijekom i poslije lova.
Lovci imaju zadatak da aktivno traže i prijavljuju ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji svaku pronađenu uginulu divlju svinju kao i one stradale u prometu ili su odstrijeljene bolesne, a u svrhu pretraživanja na ASK.
ASK je kontagiozna virusna zarazna bolest isključivo domaćih i divljih svinja, koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost svinja može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, ali se vrlo brzo širi bez obzira na granice te ima ozbiljne socioekonomske posljedice za pogođene zemlje. Budući da trenutno u Europi nema lijeka ili cjepiva, važno je spriječiti izbijanje bolesti poduzimanjem odgovarajućih radnji kao građanin, turist, poljoprivrednik ili lovac.
Lovci nemojte zaboraviti provođenje biosigurnosnih mjera u svojim lovištima ako i dalje želite
u svojim lovištima gospodariti sa crnom divljači.
Proljeće dolazi! I ova zima polako je na odlasku, a uskoro ju zamjenjuje proljeće koje sa sobom nosi ugodnu toplinu i više sunca. Priroda se polako priprema za dolazak proljeća. Hodajući šumom može se vidjeti sve više pupova koji čekaju da se otvore i zagriju na suncu. Zemlja se polako zagrijava, a iz cvjetnih gomolja polako izlaze nježne stabljike koje će uskoro pokazati svoje cvjetove. Ptičice počinju uređivati svoje gnijezda jer uskoro počinje sezona parenja i dolaska na svijet novih malih ptića. Continue reading
Ljeto je klimatološki završilo i počelo je najzanimljivije doba godine za lovce, a to je lov na jelena. Iako su šume još zelene, a vrijeme toplo, u zraku se osjeća blaga napetost vezana za riku i lov jelena. Hrane u šumi ima dovoljno pa prihrana još nije potrebna. Ako ljeti nismo popravili oštećena hranilišta još imamo vremena da ih pripremimo za zimu jer zbog klimatskih promjena mogla bi nas i zima iznenaditi. Lovci koji se odluče na lov jelena već su trebali osmotriti svoje revire gdje će loviti tu plemenitu divljač. U našoj zemlji lov na jelena počinje sredinom mjeseca kolovoza, 16.08. i traje do 15.01. slijedeće godine. Što je vrijeme hladnije rika jelena je izražajnija. Treba uživati u tom jedinstvenom događaju koji se odvija jednom na godinu kada svaki jelen okuplja svoj harem i ljubomorno ga čuva od konkurenata. No konkurenata ima pa nerijetko dolazi do borbi između suparnika. Pobjednik otjera svojeg konkurenta ili i sam bude pobijeđen i otjeran od svog harema. U procjeni jelena trebamo biti pažljivi te pokušati sačuvati perspektivne jelene koji će svoje kvalitetne gene prenijeti na potomstvo. Ovdje leži velika odgovornost na lovcu, jer jednom donijeta loša odluka nepovratno odnosi kvalitetu životinjske vrste. Loša je odluka lovaca i lovačkih društava da svoju kvotu jelena određenu po lovno gospodarskoj osnovi odstrijele u roku od dan ili dva. Za mene to nije lov i nikad neću podržati ovakav način lova na jelena. U lovu treba uživati, osmatrati, osluškivati i tragati za divljači. Za pravog kapitalca treba se pomučiti, a ne izvršiti odstrjel u dva dana i gotovo. Lovci vi niste mesari, a i sami se hvalite kako volite i štitite divljač. Izlučivanje divljači iz lovišta je važno kako bi se održala biološka ravnoteža i biocenoza ali obavite to na etičan i kulturan način, a ne cijeli odstrjel u dva dana.
Dolaskom hladnijih dana počinje lov na crnu divljač. Populacija divljih svinja sve je veća, a time i opasnost od pojave afričke svinjske kuge. Prilikom lova lovci bi trebali provoditi sve biosanitarne mjere kako bi prevenirali pojavu ove smrtonosne bolesti za svinje. Uživajte u prirodi i lovu te poštujte divljač i zakone prirode.