Energija pozitiva
Svijet oko nas
Guska lisasta (Anser albifrons L.)
Ova vrsta gusaka spada u rod Anser koju karakterizira siva boja perja, a ujedno je to i osnovna boja. Na glavi oko korijena kljuna ima bijelu lisu koja je tamnijim rubom odvojena od ostalog pretežito sivo-smeđeg perja.
Guska glogovnjača (Anser fabalis L.)
Po tjelesnoj građi ova vrsta guske je veća od liste guske. Težina joj se kreće od 2 do 4 kilograma. Boja perja joj je siva koja sa gornje strane tijela ima nešto tamniju nijansu (zagasito siva), dok je sa donje strane svijetlo sive boje.
Patka krunata (Anas fuligula L.)
Ovo je jedna od rijetkih pataka u Hrvatskoj kod kojih postoji trend povećanja broja jedinki iz godine u godinu. Danas se gnijezde u većini nizinskih staništa u našoj zemlji. Continue reading
Patka glavata (Aythya ferina L.)
Tijelo patke glavate je zbijeno i čvrste građe. Odrasle jedinke dostignu dužinu oko 75 cm, a težina im se kreće od 0,8 do 1,3 kilograma. U mužjaka glava i vrat su sjajno kestenjasto-crvenkaste boje, prsa su tamna, a ostali dio tijela je svjetlo sive boje.
Patka žličarka (Anas clypeata)
Ime je dobila po kljunu koji je na vrhu dvostruko širi nego u prvoj trećini i po tome je lako razlikujemo od ostalih pataka. Ako pak ne možemo vidjeti kljun, raspoznat ćemo je po zelenom ogledalu na izrazito plavom krilu. Glava joj je zelene metalne boje, a po prsima je bijela kao i cijeli vrat. Trbuh i postrani dijelovi su smeđkasto obojeni. Ženku koja je sva sivosmeđe boje razlikujemo po kljunu i načinu plivanja tj. prednji joj je kraj kao i u mužjaka jače uronjen u vodu.
Patka lastarka (Anas acuta)
Patka lastarka ima još i druge nazive kao npr. repaš, vrbar, patka dugorepa, strižorep, vrb. Po veličini odgovara gluhari, ali se razlikuje od nje okruglom glavom i dugačkim vitkim vratom. Najznačajnija je razlika u repu mužjaka, čija su srednja pera dulja oko 15 cm i sliče lastinu repu, pa joj otuda potječe i ime.
Patka pupčanica (Anas quequedula)
Ova vrsta je nešto veća od kržulje i u našoj zemlji one se gnijezde, a nakon othrane mladih odlaze pa ih svrstavamo u naše prolaznice. Rijetko se zadržavaju kod nas, a naše krajeve prelijeću u proljeće i jesen.