web analytics
Kategorije
UserOnline

Zašto nestaju periske?

Naša najveća školjka u Jadranskom moru je periska koju neki zovu lostura ili loščura, lustura, loštura, lostira, loštira, ostura, jastura, rastura, rošćura, glostura, glastura, palastura, plemenita periska (lat. Pinna nobilis, Linne 1758).

Ova ljepotica je strogo zaštićena vrsta školjaka i štiti ju Zakon o zaštiti prirode te se ne može loviti i prodavati. Može narasti do 120 cm u dužinu i endemični je školjkaš Mediterana. Iako je zaštićena populacija joj se smanjuje iz godine u godinu. Nešto se događa sa ovom školjkom. Godine 2016. primijećeno je masovno ugibanje perisiki na području Azorskih otoka. Slijedećih godina uginuća su se nastavila na obalama Italije, Cipra, Grčke ali i u sjevernoj Africi. Ova pošast nije zaobišla niti naš Jadran. Tako su prva uginuća periski kod nas zabilježena u proljeće i početkom ljeta 2019. godine. Uginuća se javljaju u južnom djelu Jadranskog mora i polako se kreću prema sjevernom Jadranu gdje još imamo zdravih kolonija periski. Znanstvenici iz Europe zajedno sa hrvatskim znanstvenicima pokušavaju odgonetnuti ovu pojavu masovnog ugibanja ovih školjaka. Prvi rezultati govore da je uzročnik ovih ugibanja parazit iz roda Haplosporidium, a nazvan je Haplosporidium pinne . Kod nekih školjki vidljive su patološke promjene uzrokovane bakterijama iz roda Mycobacterium. Stručnjaci iz referentnog laboratorija za bolesti riba i školjaka Hrvatskog veterinarskog instituta iz Zagreba utvrdili su kod uginulih periski iz Jadrana prisutnost samo parazita Haplosporidium pinne dok bakterije iz roda Mycobacterium nisu utvrđene.

Kako se školjka hrani? Periska filtrira veliku količinu morske vode u kojoj se nalazi zooplankton i fitoplankton koji čine osnovu njene ishrane. Zajedno sa ovim planktonima školjka u svoj probavni sustav unosi i parazita Haplosporidium pinne koji naseljava probavnu žlijezdu školjke. U ovoj žlijezdi parazit uzrokuje mikroskopska oštećenja i posljedično poremećaj u probavi školjke  koji na kraju dovode do gladovanja školjke i uginuće.

U Jadranu živi i druga vrsta periske Pinna rudis koja je veličinom manja od Pinna nobilis i naraste tek do 30 cm. Ova vrsta periske za sada nije zahvaćena bolešću što predstavlja veliko iznenađenja za istraživače. Daljnja znanstvena istraživanja sigurno će dati odgovor na ovo pitanje.  

Izvori slika:  www.vecernji.hr