web analytics
Kategorije
UserOnline

Zaštitite naše vrste

Svijet se suočava s masovnim izumiranjem vrsta. Svjedoci smo stalnog pada broja mnogobrojnih vrsta sisavaca, ptica, gmazova, insekata, riba, rakova, vodozemaca. Koraljni greben iz dana u dan sve više se smanjuje i umire. Sijeku se šume, a sa njima nestaju cijele biološke zajednice. Ljudska civilizacija imala je negativan utjecaj na većinu živih bića. Godišnje nestaje jedna do pet vrsta živih bića, ali znanstvenici procjenjuju da je taj gubitak puno veći. Mnogo vrsta će izumrijeti prije nego što saznamo o njima ili koju bi nam korist te vrste mogle donijeti (1). Pedantni Nijemci u svojoj studiji dokazali su da se u zadnjih 28 godina populacija kukaca u njihovoj zemlji smanjila za više od 75%. Poznato je da 80% divljih biljaka ovisi o pčelama i drugim insektima za njihovo oprašivanje. 60% vrsta ptica hrani se insektima (2). Intenzivno uništavanje staništa, prekomjerna eksploatacija i klimatske promjene polako i sigurno utječu na gubitak polovice svjetske populacije divljih životinja (3). Gotovo 60% od 504 vrsta primata ugroženo je izumiranjem (4). Mora i oceani se prekomjerno iskorištavaju. Širom svijeta se svake godine ulovi ili ozlijedi više od 650.000 morskih sisavaca (5). Od ribolova i kitolova stradavaju kitovi zubani (dupini, pliskavice), grbavi i plavi kitovi, morski lavovi (6). Smanjuje se populacija morskih pasa u svim morima gdje oni obitavaju. Ni ptice nisu pošteđene. Kod 40% svjetskih vrsta ptica opada brojnost. Jedna od osam vrsta ptica ugrožena je globalnim izumiranjem (7). Brojnost velikih divljih mačaka je u opadanju, a pretpostavlja se da će mnoge izumrijeti u slijedećem desetljeću. U nekim zemljama još uvijek cvijeta crno tržište kritično ugroženim vrstama životinja. Trguje se kožama i dijelovima tijela velikih divljih mačaka (8). Na klimatske promjene posebno su osjetljivi gušteri. Novija istraživanja pokazuju da ako se nastavi trenutni pada populacije guštera, 40% svih vrsta guštera će izumrijeti do 2080. (9). Ima još mnogo primjera ugrožavanja i uništavanja mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta. U idealnom svijetu za sve njih bilo bi mjesta, jer svaka biljka ili životinja ima neku ulogu u održavanju sustava kojeg zovemo Zemlja. Na žalost ne živimo u idealnom svijetu i zato je važno da zaštitimo svaku vrstu, biljnu ili životinjsku, kako bi se barem na malo približili onom „idealnom svijetu“.

Literatura i izvori slika:
[1]https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2702436/[1] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2702436/
[2]https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0185809[2] https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0185809
[3]https://www.nature.com/articles/nature22900[3] https://www.nature.com/articles/nature22900
[4]http://advances.sciencemag.org/content/3/1/e1600946.full[4] http://advances.sciencemag.org/content/3/1/e1600946.full
[5]https://academic.oup.com/jmammal/article/89/3/541/859978[5] https://academic.oup.com/jmammal/article/89/3/541/859978
[6]https://www.int-res.com/articles/esr_oa/n020p071.pdf[6] https://www.int-res.com/articles/esr_oa/n020p071.pdf
[7]https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/conl.12162[7] https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/conl.12162
[8]https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128022139000468[8] https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128022139000468
[9]http://science.sciencemag.org/content/328/5980/894[9] http://science.sciencemag.org/content/328/5980/894
https://abcnews.go.com/Technology/wireStory/action-demanded-1100-dead-dolphins-wash-france-62014183
https://www.treehugger.com/animals/dolphins-recognize-themselves-human-children-do.html

‘Chasing Coral’ Shows the Deadly Effect of Climate Change on Our Oceans


https://theneuroking.com/life-below-water/https://theneuroking.com/life-below-water/