Sa morskim kornjačama upoznao sam se na radionici koju je organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša R. Hrvatske zajedno sa Univerzitetom iz Padove i Veterinarskim institutom iz Zagreba. Ta divna stvorenja, puna svojih životnih tajni, dugoživuća i dostojanstvena, a opet lijepa na svoj način, privukla su moj interes prvo znanstveni ali i kao čovjeka koji voli prirodu i more. Počeo sam tražiti literaturu o morskim kornjačama, čitao sam znanstvene radove o njima, tražio podatke o njihovom životu, biologiji, razmnožavanju, ali i o njihovoj ugroženosti. Sve to potaknulo me da napišem nekoliko tekstova o njima, a moje druženje sa tim izuzetnim stanovnicima morskih dubina nastavlja se i dalje.

Prvo pojavljivanje na Zemlji
Morske kornjače su gmazovi koji su se pojavili na Zemlji otprilike prije 250 milijuna godina. Smatra se da su živjele prije dinosaura koji su se pojavili zajedno sa prvim primitivnim sisavcima u geološkom razdoblju Trijasu (205 – 250 milijuna godina).

kornjacaNeke osobitosti morskih kornjača
Kako su svi gmazovi hladnokrvne životinje, tako su i morske kornjače hladnokrvni organizmi pa im je temperatura okoliša važna za život i preživljavanje. Rast im je dugotrajan, a spolna zrelost im nastupa sa 15 do 30 godina. Cijeli svoj život provedu u moru ali dišu plućima. Većina vrsta morskih kornjača roni na dubinama od 10 do 50 metara i tu se hrane. Da bi mogle izdržati pod vodom od 15 minuta do skoro sat vremena, a ponekad i duže, tokom evolucije razvile su mnoge prilagodbe vezane za disanje. Prije samog uranjanja udahnu 2-3 puta i nakupe dovoljnu količinu kisika u velikim plućima koja su višestruko podijeljena. Posjeduju efikasan transport kisika kroz tijelo, a posjeduju i dobru toleranciju na nisku koncentraciju kisika u tkivima.
U morskim dubinama hrane se ježincima, rakovima, školjkašima i spužvama, a duboki uroni služe im i za snižavanje tjelesne temperature.

seaturtles-drawing8

Građa oklopa
Samo tijelo smješteno je u oklopu koji je podijeljen u  dva dijela, leđni dio ili karapaks, i trbušni dio ili plastron. Na mjestu spajanja leđnog i trbušnog dijela oklopa nalaze se otvori kroz koje izviru glava, noge i rep. Na gornjem (leđnom) dijelu oklopa možemo vidjeti okoštale pločice koje nazivamo skute, i po njihovom izgledu i broju kao i po uzorku ljusaka na glavi možemo ih razlikovati po vrstama.

Slika Caretta carettaimages12

Gdje žive?
Žive u toplim suptropskim i tropskim morima, ali ima i iznimaka. Neke vrste žive na jugu (Čile i Argentina) dok druge žive na sjeveru oko Aljaske ili poluotoka Newfoundlanda.

Osjetila
Na glavi imaju uši koje nisu vidljive. Naime uši su im bubnjići koji su presvučeni kožom i sa njima vrlo dobro čuju zvukove nižih frekvencija. U potrazi za hranom koriste se dobro razvijenim osjetom njuha. Dobro vide u vodi ali ne i na kopnu.

Podjela po vrstama
Sve kornjače dijelimo na one koje žive na kopnu, u rijekama i jezerima i u moru. Od svih kornjača na morske otpada sedam vrsta i to su:

Glavata želva  (Caretta caretta)
Sedmopruga usminjača  (Dermochelys coracea)
Golema (zelena) želva  (Chelonia mydas)
Ravnoleđa želva  (Natatot depressus)
Karetna želva  (Eretmochelys imbricata)
Pacifička maslinasta želva  (Lepidochelys olivacea)
Kempijeva želva  (Lepidochlys kempii)

vrsta morskih kornjaa

Po izgledu okoštanih pločica (skute) i njihovom broju na leđnom oklopu (što je prije navedeno) ovih sedam vrsta morskih kornjača možemo podijeliti u dvije porodice:
1) CHELONIIDAE koje imaju čvrst keratinizirani oklop kojeg tvore skute.
2) DERMOCHELYDAE čiji je oklop mekan i kožast bez okoštanih skuta.
Ovdje spada samo sedmopruga usminjača.

Od ovih sedam vrsta morskih kornjača u Jadranu žive tri vrste i to su glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača.

sedmopruga usminjacaKomparacija veličine tijela

Chelonia mydas07sedmopruga usminjaa slika