web analytics
Kategorije
UserOnline

Srna je odana staništu

Visoke temperature ovih dana idealne su za parenje srneće divljači. Lovci znaju da se sredinom mjeseca kolovoza love najbolji srnjaci. Njihova pažnja je i dalje smanjena zbog srna koje još nisu sparene.

Po lovnoj klasifikaciji, srneća divljač spada u divljač visokog lova. Po tjelesnom pokrovu svrstavamo ju u dlakavu divljač, a prema Zakon o lovu ubrajamo ju u krupnu divljač koja je zaštićena lovostajem. Srneću divljač nalazimo u svim lovištima diljem Hrvatske. Ona je naša autohtona divljač. Između mužjaka i ženke postoji spolni dimorfizam koji vidimo u prisutnosti rogova kod mužjaka i razlike u tjelesnoj masi u korist srnjaka. Ponekad male roščiće mogu imati stare jalove srne ili one kod kojih zbog bolesti jajnika nastaju hormonalni poremećaji. Težina tijela ovisi o području na kojem živi, kvaliteti i dostupnosti hrane, godišnjem dobu, spolu i genetici. Zbog svoje sitnije građe u odnosu na jelensku divljač, srneća divljač se  od predatora ne spašava dugotrajnim trkom (imaju mali kapacitet pluća i srca), već bježi u velikim skokovima tražeći zaklon. Zbog stalnog opreza od predatora srneća divljač je razvila svojstven obrazac ishrane zadržavajući se na rubovima šuma i pašnjaka gdje se hrane travom, izbojcima grmlja, mladicama biljaka i ostalim sočnim izdancima. Zbog dobro razvijenog osjetila sluha, njuha i nešto slabijeg vida nije im potreban veliki životni prostor za koji je tijesno povezana i nerado ga napušta. Zato ovu divljač nazivamo i „teritorijalnom vrstom“. Kada na svijet donese mlado sa svojom lanetom obilazi samo oko jedan kvadratni kilometar svojeg staništa, pronalazeći ovdje zaklon i izvor hrane. Srneća divljač nastoji ostati na teritoriju gdje se olanila. Stanište i njezin životni prostor su šume s gustim podrastom, rubovi šuma,  mlade šume, livade, polja sa grmljem i rubovi šume koji graniče sa oranicama. Ovu divljač možemo naći u sva tri     visinska vegetacijska pojasa, premda preferira područja do 600 ili 700 metara nadmorske visine. U najviši gorski pojas odlaze samo u ljetnim mjesecima i tamo pronalazi odličnu pašu. Srneća divljač dakle veći dio godine boravi na svom teritoriju ne podnoseći prisutnost drugih jedinki svoje vrste. Ovoj divljači nije svojstveno da živi u velikim krdima, niti imaju poriv za migracijama kao jelenska divljač. Veće skupine srna mogu se vidjeti zimi gdje se oko vođe, majke srne, okuplja ovogodišnja lanad, lanad iz prethodne godine i srnjaci. U proljeće prvo odlaze srnjaci, a nakon toga majka napušta i prošlogodišnju lanad koja u novom životnom ciklusu nastavljaju sa održanjem vrste.

Izvor slika: Internet

Srneća divljač na polju