ŠKANJAC MIŠAR  (Buteo buteo L.)

Gnijezdi se na bjelogoričnom i crnogoričnom drveću, bilo u šumi ili usamljenom drvu. Parenje počinje u ožujku uz glasno kliktanje i dugotrajno kruženje iznad gnijezda.

Gnijezdo gradi na drveću od svježih grana i to pri dnu većih, a na vrhu od tanjih grana. Ptica je monogamna, obično ima jednog partnera za jednu godinu. Prosječna visina gnijezda u srednjoj Europi iznosi 16,7 metara. Širina gnijezda varira od 60 do 120 cm. Ženka prosječno nosi 3,15 jaja dok u našim krajevima nosi dva jaja ovisno o tome imali dovoljno hrane (miševa) kroz godinu. Temeljna boja jaja je plavkasta ili zelenkasta, a nekada je zamazano bijela sa mrljama koje se šire tupog prema šiljatom dijelu. Ženka nosi jaja u intervalu od 2-3 dana, a u našim krajevima ženka počinje sjediti nakon drugog jaja. Na jajima sjede i mužjak i ženka, a mladi se leglu nakon 33-35 dana. Roditelji se brinu o mladima od 42. Do 49. Dana nakon čega izlijeću iz gnijezda. Nakon izlijetanja iz gnijezda roditelji ih hrane još 9-11 tjedana u blizini gnijezda.
PREHRANA:  Sastav hrane škanjca mišara čini 89,1% sisavci, 7,2% ptice i 3,7% vodozemci. Od sisavaca to su najčešće poljski miševi, krtice, vjeverice, vodeni štakor i obični štakor. Od ptica tu se nađu trčke, fazani, kokoši domaće i golubovi. Kada je moguće škanjci jedu i strvinu (srne, lisice, domaći psi). Tijekom godine jelovnik škanjca mišara se mijenja. Ljeti isključivo love miševe i druge glodavce, a sa dolaskom zime počinju loviti ptice (osobito kada je tlo prekriveno smrznutim snijegom). Dnevna potreba za hranom kod škanjca mišara kreće se 6 do 9 miševa dnevno.
IZGLED I BIOLOGIJA:  Postoje tri osnovna tipa škanjca mišara s obzirom na perje, a to su smeđi, crnosmeđi i bjelkasti. Ova tri tipa u boji se razlikuju tako da se često misli kako je riječ o različitim vrstama. Živi na području cijele Europe, od Sredozemlja do Škotske, te u srednjoj Skandinaviji, južnoj Finskoj, Portugalu, a na istoku nalazimo ga u Bugarskoj i Grčkoj. U našoj zemlji nalazi se u kontinentalnom dijelu, a često ga viđamo kako sijedi na stupovima ograda uz autoputove. Po izgledu je srednje velika grabljivica čiji je donji dio tijela najčašće tamnosmeđe boje sa svjetlijim flekama. Rep je srednje dugačak na kojem se nalazi osam do jedanaest jednako širokih pruga. Krila su sa donje strane poprečno prugasta. Leti polako sa raširenim krilima. Često leti i kruži bez mahanja krilima pojedinačno ili u jatu. U južnim dijelovima Europe  je stanarica, a u sjevernim dijelovima je selica, pa tijekom zime često možemo vidjeti sjevernu populaciju ptica koja je nešto svjetlija od naše populacije.
ZAŠTITA:  Budući da su sve ptice grabljivice zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, i ova ptica je također zaštićena te su propisane kazne za njihovo ubijanje ili protuzakonito držanje.
KORISNOST: Zbog ishrane poljskim miševima ima pozitivnu ulogu u poljoprivredi te pridonosi smanjivanju štete na žitaricama i poljskim usjevima.