Ptice ili latinski Aves predstavljaju razred kralježnjaka koji većinu svog života provedu u zraku, dakle imaju sposobnost letenja. Znanost i znanstvenici taksonomski dijele ptice na različite načine, no mislim da se sve ptice mogu jednostavno podijeliti u dva velika podrazreda, a bazira se na temelju građe i izgleda prsne kosti (lat. Sternum). Uzimajući u obzir ove anatomske osobitosti vezanosti prsnih mišića za prsnu kost, ptice dijelimo na podrazred bezgrebenki ili Paleognethae (to su one koje nemaju izbočenje ili greben na prsnoj kosti), i podrazred grebenki ili Neognathae tj. one koje imaju greben na prsnoj kosti.

Paleognathae – nemaju greben na prsnoj kosti (Podrazred bezgrebenki)

Neognathae – imaju greben na prsnoj kosti (Podrazred grebenki)

Kod bezgrebenki nema mišića koji bi se hvatali za greben prsne kosti pa shodno tomu ptice iz ovog podrazreda ne mogu letjeti. No ove ptice mogu odlično trčati kao npr. noj koji može u trčanju postići brzinu i od 80 km na sat. Noj zbog svoje krupnoće i nerazvijene letne muskulature ne može letjeti. Još jedna karakteristike bezgrebenki je da sve uglavnom žive u području subtropske klime.

Ptice iz podrazreda grebenki imaju izraženo grebenasto izbočenje na prsnoj kosti i to izbočenje služi kao hvatište letnih mišića koji omogućuju ptici da leti. I u ovoj podskupini imamo iznimaka, a to su pingvini koji ne mogu letjeti ali zato izvrsno plivaju i rone. U našoj zemlji, R. Hrvatskoj u svojim prirodnim obitavalištima žive ptice iz podrazreda grebenki.

Osnovne osobitosti ptica po kojima se one razlikuju od ostalih životinjskih vrsta su:

1) Sposobnost letenja (imaju šupljikave kosti što im smanjuje težinu za omogućavanje letenja).

2) Tijelo im je obraslo perjem koje im pomaže kod letenja.

3) Dobro razvijena letna muskulatura.

4) Probavni sustav započinje im kljunom u kojem nema zuba. Ptice hranu gutaju, a usitnjavanje se odvija u dijelu želuca koji nazivamo mlin. Hrana iz kljuna ulazi u jednjak u jedno vrećasto proširenje koje nazivamo voljka. Ovdje se hrana vlaži i omekšava, a zatim odlazi u želudac (mlin – mišićni dio želuca). U mlinu se hrana usitnjava, a potom ovako usitnjena odlazi u žljezdani dio želuca gdje se miješa sa želučanom kiselinom i razgrađuje. Nakon početne razgradnje hrana odlazi u tanko crijevo gdje započinje resorpcija hranjivih tvari. Neprobavljeni dijelovi hrane ne prelaze iz želuca u crijevo, već se vraćaju natrag u jednjak i ždrijelo te u usnu šupljinu iz koje ih ptica izbacuje van i to su tzv. gvale, karakteristične za ptice grabljivice koje ovim putem izbacuju neprobavljive dijelove svojih žrtava kao što su kosti, perje, zubi ili dlaka.

Tanko crijevo u ptica je kratko, a na njega se nastavljaju dva slijepa crijeva. Iz njih se nastavlja debelo crijevo koje završava kloakom ili nečisnicom. U kloaki se otvaraju završni dijelovi probavnog, mokraćnog i spolnog sustava, a što je kod sisavaca odijeljeno.

5) Slijedeća karakteristika ptica je da one nemaju mokraćni mjehur kao niti ošit ili dijafragmu koja dijeli grudnu od trbušne šupljine.

6) Čovjek se znoji preko žlijezda znojnica, ali ove žlijezde nisu prisutne u ptica pa one svoju tjelesnu temperaturu reguliraju preko zračnih vrećica.

7) Za ptice je karakterističan i proces mitarenja kojima one jedanput godišnje mijenjaju svoje perje, a ovim procesom upravlja hormonalni sustav reguliran hormonom tiroksinom iz štitne žlijezde.

Osim letenja ptice mogu i hodati, a za to ima služi jedan par nogu, na kojem imaju po tri prsta okrenuta naprijed, a jedan im je prst okrenut u nazad. Kod nekih vrsta ptica postoji i jedan zakržljali prst koji se naziva ostruga.

Ptice imaju izraženu osobinu seljenje ili popularno nazvano seoba ptica. S obzirom na ovu pojavu ptice dijelimo u dvije skupine i to na one koje tijekom cijele godine žive na istom prostoru, a sele se jedino u potrazi za hranom. Ove se ptice praktično zadržavaju na istom prostoru čitav svoj život i tu skupinu ptica nazivamo stanaricama. Drugu skupinu čine ptice koje se sele iz jednog staništa u drugo, pa te ptice nazivamo pticama selicama.

Ptice selice možemo podijeliti u slijedeće podskupine, a to su:

1) ptice gnjezdarice koje u proljeće dolaze u naše krajeve te se ovdje pare, svijaju gnijezda, polažu jaja, a kada se mladi izlegu othranjuju ih i sa dolaskom jeseni ponovno odlaze u toplije, južnije krajeve radi prezimljavanja.

2) ptice zimovke su ptice koje borave u našim krajevima tijekom zime. Nakon završetka zime u proljeće odlaze ponovno u sjeverne krajeve gdje obitavaju tijekom proljeće, ljeta i jeseni da bi pred zimu ponovno došle u naše krajeve na zimovanje.

3) ptice prolaznice su one ptice koje samo prelijeću našu zemlju, ovdje se zadržavaju vrlo kratko samo radi odmora i hranjena, te nastavljaju let za toplije južne krajeve.

U našoj zemlji većina ptičjih vrsta ne spada u kategoriju divljači i ne smiju se loviti. Ptice koje se mogu loviti propisuje Zakon o lovu (NN 10/94) koji dijeli pernatu divljač na lovostajem zaštićene i nezaštićene vrste ptica (Pravilnik o lovostaji NN 123/99 i NN 65/01).