U gradskoj knjižnici Rijeka Ogranak Drenova održan je ciklus predavanja o prirodnom vrtlarenju o kojem nam je govorila naša drenovska vrtlarica gospođa Blanka Havelka. Prvo i uvodno predavanje pod nazivom „Uvod u biološko-biodinamičku poljoprivredu“ vezano je za antropozofsku misao Rudolfa Steinera koji je ujedno i osnivač biodinamičke poljoprivrede. Mi ljudi stalno uzimamo od Zemlje, a to dovodi do iscrpljivanja Zemlje do krajnjih granica.

Zemlja je živi organizam i da ne bi oboljela potrebno je zbog toga nešto i dati Zemlji. Mi Zemljani smo odgovorni za svoje ponašanje sve dok živimo na ovoj planeti Zemlji. U slijedećem predavanju naučili smo kako pripremiti vrt za sadnju i koje povrće treba saditi u našem podneblju (Primorje). Zemlju je potrebno preštihati dva puta, u jesen i u proljeće. Pred sadnju potrebno je zemlju razrahliti. Da bi znali što saditi, gdje i kada potrebno je napraviti plan sadnje i po njemu saditi biljke. Rad u vlastitom vrtu ne smije biti tlaka, već za stvaranje životvornog vrta treba imati puno ljubavi i strpljenja, a nagrada nas sigurno čeka u obliku izobilja vlastitog povrća iz našeg vrta. Kako je zemlja živi organizam koji se iscrpljuje dajući nam plodove s vremena na vrijeme potrebno ju je pognojiti. Ne gnojimo umjetnim gnojivima jer nakon nekog vremena ti vrtovi umiru i treba će im gotovo sedam godina odmora da bi se u njima ponovno moglo saditi. Kako ćemo znati da su zemlja i vrt zdravi. Najbolji indikator su mnogobrojni korisni mikroorganizmi, prisutnost ptičica o kojima se treba brinuti, a ne tjerati. Za navalu puževa dobro je imati i neku kokicu, za glodavce najbolji lijek je prisutnost poneke zmijice kojoj ćemo osigurati i vodu. Gujavice su vrlo korisne jer prekopavaju zemlju, rahle ju i tako nam pomažu u stvaranju odlične strukture zemlje. Naš vrt živi kroz sva četiri godišnja doba pa su i radovi u njemu vezani za godišnja doba. Zimi se vrt odmara, a i zaslužio je nakon obilja koje nam je dao. Zimi iznimno možemo saditi češnjak.
U vrtovima sigurno imamo i voćke. Njih ne bi trebalo obrezivati jer kako kaže M. Fukuoka – (knjiga „Revolucija jedne slamke) i voćke su živa bića i obrezivanje ih boli. Posebno je bilo interesantno predavanje o malčiranju. To je tehnika kojom pokrivamo tlo sijenom i tako zadržavamo dovoljno vode koja je potrebna biljkama (manje je potrebno zalijevanja ljeti). Malčiranje je odlično i za borbu protiv korova jer korova naprosto nema, a time nije potrebno uložiti niti mnogo vremena u pljevljenje vrta. Da bi naš vrt bio u ravnoteži potrebno ga je promatrati, promišljati i prilagođavati se prirodnim procesima.
Na predavanjima imali smo priliku i razmjenjivati sjemenje kao što su sjeme jara, anisa, bamije, ljutih feferona, rajčice  i sadnica melise. Ja sam svoju melisu posadio i već daje nove listiće.
I što na kraju reći, vjerujem da smo svi dobili dovoljno znanja da možemo samostalno krenuti u vrtlarenje po principima biodinamičke poljoprivrede, poštujući prirodne zakone i cikluse rasta biljaka. Hvala našoj drenovskoj vrtlarici gospođi Blanki Havelki na znanju i vlastitom iskustvu koje je podijelila sa nama.