web analytics
Kategorije
UserOnline

Pravni propisi i sigurnost hrane

 Europska politika sigurnosti hrane ima dvostruki cilj: zaštititi ljudsko zdravlje i interese potrošača te stimulirati neometano funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta. EU njome jamči da se na području higijene hrane za životinje i prehrambenih proizvoda, zdravlja životinja i bilja te sprečavanja kontaminacije hrane vanjskim tvarima uspostavljaju i poštuju kontrolni standardi. Unija također regulira označivanje prehrambenih proizvoda i hrane za životinje.

Kao posljedica niza kriza povezanih s hranom i hranom za životinje (npr. epidemije kravljeg ludila (BSE) i afere s dioksinom), početkom 2000-ih provedena je temeljita reforma politike sigurnosti hrane EU-a. Utvrđen je pristup „od farme do stola” koji jamči visoku razinu sigurnosti svih prehrambenih proizvoda na tržištu EU-a u svim fazama proizvodnje i distribucije, bilo da su proizvedeni u EU-u ili uvezeni iz trećih zemalja. Taj paket zakona čini složen i integriran sustav pravila kojima su pokrivene sve karike u prehrambenom lancu.

Higijena hrane

Novi zakonodavni okvir, tzv. „higijenski paket”, usvojen je u travnju 2004. kao dio pristupa „od farme do stola” (Uredba (EZ) br. 852/2004 o higijeni hrane, Uredba (EZ) br. 853/2004 kojom se utvrđuju posebna higijenska pravila za hranu životinjskog podrijetla te Uredba (EZ) br. 854/2004 kojom se uspostavlja okvir na razini Zajednice za službene kontrole proizvoda životinjskog podrijetla namijenih za prehranu ljudi kojom se utvrđuju posebna pravila za svježe meso, školjkaše, mlijeko i mliječne proizvode). Tim paketom odgovornost za higijenu hrane izravno preuzimaju razni sudionici u prehrambenom lancu kroz samoregulatorni sustav koji se temelji na metodi analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP), a koji se nadzire službenim kontrolama koje moraju provoditi nadležna tijela, kako je navedeno u Uredbi br. 854/2004 i izmijenjeno Uredbom br. 882/2004.

Republika Hrvatska je 01. 07. 2013. Pristupila članstvu EU i postala punopravna članica ove zajednice sa svim pravima ali i obvezama koje ima svaka članica. Shodno tome na polju proizvodnje hrane i svega što je vezano uz hranu, R. Hrvatska je prihvatila tzv. „Higijenski paket“ sastavljen od niza Uredbi vezanih za hranu. Istodobno na razini nacionalnog zakonodavstva donijela je niz zakona i propisa vezanih za hranu koji su usklađeni sa regulativom iz „Higijenskog paketa“. Za lovce je važna Uredba (EZ) br. 853/2004 u kojoj se detaljnije govori o postupcima pregleda, transporta i skladištenja mesa slobodno živuče krupne i sitne divljači. Ovom Uredbom daje se dozvola Nadležnom tijelu (Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo) da potiče lovoovlaštenike na izobrazbu lovaca za prvi pregled odstrijeljene divljači koja je namjenjena stavljanju na tržište. Vezano uz Uredbu (EZ) 853/2004, donesen je Pravilnik o osposobljavanju lovaca za prvi pregled odstrijeljene divljači namijenjene stavljanju na tržište (NN 102/2014).

 

Važno za lovce

Na temelju članka 56. stavka 2. podstavka prvog Zakona o hrani (»Narodne novine«, broj 46/2007.), ministar poljoprivrede, šu­marstva i vodnoga gospodarstva, donosi

PRAVILNIK O HIGIJENI HRANE ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Odjeljak IV.
MESO SLOBODNOŽIVUĆE DIVLJAČI

Poglavlje I.
IZOBRAZBA LOVACA U ODNOSU NA ZDRAVLJE I HIGIJENU

  1. Osobe koje love divljač s ciljem njenog stavljanja na tržište za prehranu ljudi moraju u dovoljnoj mjeri poznavati patologiju divljači, proizvodnju i postupanje s njom i njenim mesom nakon ulova, kako bi mogli obaviti početni pregled na licu mjesta.
    2. Dovoljno je da barem jedna osoba u skupini lovaca raspolaže znanjem iz točke 1. ovoga Poglavlja, na koju se odnose odredbe ovoga odjeljka o educiranoj osobi.
    3. Educirana osoba može biti i lovočuvar ili osoba koja gospodari lovištem, ako je dio skupine lovaca, ili se nalazi u neposrednoj blizini mjesta na kojemu se odvija lov uz uvjet da mu se predoči ulovljena divljač i da ga se obavijesti o svakom obliku neprirodnog ponašanja uočenom prije odstrela.
    4. Nadležno tijelo mora utvrditi da izobrazba lovaca omogućuje odgovarajuću osposobljenost. Izobrazba mora obuhvatiti najmanje sljedeća područja:
    (a) anatomija, fiziologija i ponašanje divljači;
    (b) neprirodno ponašanje i patološke promjene koje se javljaju kod divljači zbog bolesti, onečišćenja okoliša ili drugih čimbenika koji mogu utjecati na zdravlje ljudi nakon konzumacije mesa te div­ljači;
    (c) pravila higijene i pravilne tehnike rukovanja, prijevoza, evisceracije, itd. divljači nakon odstrela; i
    (d) odgovarajuće propise koji se odnose na zdravlje životinja i ljudi te higijenske uvjete koji uređuju stavljanje divljači na tržište.
    5. Nadležno tijelo potiče lovoovlaštenike da osiguraju organiziranje izobrazbe.

Poglavlje II.
POSTUPANJE S KRUPNOM DIVLJAČI

  1. Nakon odstrela, krupnoj divljači moraju se, što je moguće prije, ukloniti želudac i crijeva, te se divljač mora, prema potrebi, iskrvariti.
    2. Educirana osoba mora pregledati trup i sve uklonjene unutarnje organe kako bi utvrdila sve karakteristike koje bi mogle ukazivati na to, da meso predstavlja opasnost za zdravlje. Pregled se mora obaviti što je moguće prije nakon odstrela.
    3. Meso krupne divljači smije se staviti na tržište jedino ako se tijelo preveze u objekt za obradu divljači što je moguće prije nakon pregleda iz točke 2. ovoga Poglavlja. Zajedno s tijelom moraju se poslati i unutarnji organi navedeni u točki 4. ovoga Poglavlja. Unutarnji organi se moraju označiti kako bi se znalo da pripadaju određenoj životinji.
    4. (a) Ako se tijekom pregleda iz točke 2. ovoga Poglavlja ne otkriju nikakve neprirodne značajke, ne uoči nikakvo neprirodno ponašanje prije odstrela i ako se ne sumnja na kontaminaciju iz okoliša, educirana osoba mora na tijelo životinje pričvrstiti numeriranu izjavu kojom to potvrđuje. U izjavi mora biti naveden datum, vrijeme i mjesto odstrela. U tom slučaju, glava i unutarnji organi se ne moraju slati zajedno s tijelom, osim ako se radi o vrstama koje podliježu oboljenju od trihineloze (svinje, kopitari i ostale vrste) čija se glava (osim kljova) i ošit moraju slati zajedno s tijelom. Lovci moraju ispunjavati i dodatne zahtjeve Pravilnika o mjerama za monitoring određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla.
    4. (b) U ostalim slučajevima, uz tijelo se mora poslati glava (osim kljova, rogovlja i rogova), te svi unutarnji organi osim želuca i crijeva. Izučena osoba koja je obavila pregled mora obavijestiti nad­ležno tijelo o nenormalnim značajkama, neprirodnom ponašanju ili sumnji na kontaminaciju iz okoliša zbog kojih nije sastavila izjavu u skladu s točkom 4. (a) ovoga Poglavlja;
    4. (c) Ako u određenom slučaju nema izučene osobe koja bi obavila pregled iz točke 2.ovog Poglavlja, zajedno s tijelom mora se poslati glava (osim kljova, rogovlja i rogova) i svi unutarnji organi osim želuca i crijeva.
    5. Hlađenje mora početi u razumnom roku od trenutka odstrela tako da se postigne temperatura u svim dijelovima mesa od najviše 7° C. Ukoliko to dopuštaju klimatski uvjeti, nije potrebno aktivno hlađenje.
    6. Tijekom prijevoza do objekta za obradu divljači mora se izbjegavati držanje lovine na hrpi.
    7. Krupna divljač koja je isporučena objektu za obradu divljači mora se predočiti nadležnome tijelu na pregled.
    8. Krupnoj divljači s koje nije skinuta koža može se skinuti koža i takva se divljač može staviti na tržište jedino:
    (a) ako se prije skidanja kože divljač skladišti i obrađuje odvojeno od druge hrane i ako nije zamrznuta; i
    (b) ako se nakon skidanja kože divljač podvrgne završnom pregledu u skladu s odredbama Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla.
    Pravila koja su utvrđena u Odjeljku I. Poglavlju V. ovoga Priloga primjenjuju se na rasijecanje i otkoštavanje krupne divljači.

Poglavlje III.
POSTUPANJE SA SITNOM DIVLJAČI

  1. Educirana osoba mora obaviti pregled kako bi utvrdila sve značajke koje bi mogle ukazivati da meso predstavlja opasnost za zdravlje. Pregled se mora obaviti što je moguće prije nakon odstrela.
    2. Ako se tijekom pregleda otkriju neprirodne značajke, uoči neprirodno ponašanje prije odstrela ili sumnja na kontaminaciju iz okoliša, educirana osoba mora obavijestiti nadležni veterinarski ured.
    3. Meso sitne divljači smije se staviti na tržište jedino ako se trup preveze u objekt za obradu divljači što je moguće prije nakon pregleda iz točke 1. ovoga Poglavlja.
    4. Hlađenje mora početi u razumnom roku od trenutka odstrela tako da se postigne temperatura u svim dijelovima mesa od najviše 4° C. Ukoliko to dopuštaju klimatski uvjeti, nije potrebno aktivno hlađenje.
    5. Evisceracija se mora obaviti ili završiti po dolasku u objekt za obradu divljači, bez nepotrebnog odgađanja.
    6. Sitna divljač koja je isporučena objektu za obradu divljači mora se predočiti nadležnome tijelu na pregled.
    7. Na rasijecanje i otkoštavanje sitne divljači primjenjuju se zahtjevi koji su utvrđeni u Odjeljku II. Poglavlju V. ovoga Priloga.

pravilnik_prvi_pregled_divljaci    (pdf)