web analytics
Kategorije
UserOnline

Plastika naša svagdanja

Plastika je izum čovjeka koja je ušla u sve aspekte čovjekova života. Ona se nalazi svuda oko nas. Pogledajmo samo naše kupaone u kojima držimo veliki broj plastičnih predmeta (šampon za kosu, boca za tekući sapun, omekšivač za rublje, tekući deterđent za rublje, plastična kutija za prljavi veš, pasta za zube iz plastične tube, četkice za zube i još mnogo drugih plastičnih stvari). Proizvodnja i upotreba plastike imala nagli porast od 1950. do danas. S jedne strane olakšala nam je život, a sa druge otežala. Sve vrste plastika nisu biorazgradive. U prirodi ona ostaje stotinama godina, pa se može dogoditi da će naši potomci još generacijama iz nas gledati tu plastiku koju smo mi nekada koristili u svakodnevnom životu. Plastični otpad posebno je opasan za morske životinje, a mora i oceani postala su odlagališta velikih količina plastike. Poznata je činjenica da svjetskim morima plovi pet velikih „plastičnih“ otoka, čija debljina na nekim mjestima iznosi i nekoliko metara. Plastične vrećice za jednokratnu upotrebu kada jednom dođu u more predstavljaju veliku opasnost za morske kornjače koje ih jedu jer su slične meduzama. U ovoj smrtonosnoj zabuni morske kornjače gube bitku i svoj život. Mnoge mlade kornjače zapletu se u plastične prstenove kojima su vezane kantice za pivo koje kupujemo u trgovinama. Jednom kada se zapletu u ove prstenove više ih se ne mogu osloboditi pa tako tijekom rasta taj prsten sprječava normalni rast kornjačinog oklopa. Ovako zarobljene kornjače ne dožive svoju zrelost. Na dnu mora i oceana leže kilometri i kilometri odbačenih plastičnih ribarskih mreža koje predstavljaju još jednu opasnost za morske životinje. Tražeći hranu vrlo lako se zapetljaju u te mreže, a onda zbog nemogućnosti da se oslobode iz njih ostaju pod vodom i utapaju se. Poseban problem je mikroplastika čija veličina iznosi u promjeru manje od 5 mm. Ribe se hrane ovom mikroplastikom zamjenjujući je sa zooplanktonom. Ovakvom hranidbom raste količina plastike u tkivu riba koju na kraju jedemo mi ljudi. Ovdje zaista vrijedi ona stara izreka „sve se vraća, sve se plaća“. Na kopnu odbačena plastika sprečava prodiranje oborinskih voda (kiša i snijeg) u dublje slojeve zemlje. Biljke se zbog manjka vode suše, a tlo postaje suho i neplodno. Ima još mnogo primjera kako plastika negativno djeluje na biljni i životinjski svijet. I ove godine 22. travnja slavimo Dan planeta Zemlje pod sloganom „End plastic pollution“. Taj dan iskoristimo za čišćenje našeg okoliša od bačene plastike, naučimo svoju djecu da bačena plastična boca u prirodi ostaje nerazgrađena stotinama godina, naučimo odvajati i reciklirati otpad, a posebno plastiku jer pravilnim i savjesnim upravljanjem plastičnim otpadom spašavamo mnoge živote. Na kraju pokušajmo što manje koristiti plastiku i plastične proizvode u svakodnevnom životu kako bi ostvarili ideju „End plastic pollution“.