web analytics
Kategorije
UserOnline

Kako procijeniti trofejnog srnjaka

Mjesec je svibanj i šuma se puni mladim zelenim listićima koji nježno proviruju na toplom suncu. Nezaboravan cvrkut ptica najavljuje dolazak lijepog, toplijeg i sunčanijeg vremena.

Temperatura zraka postepeno se diže, dan postaje sve duži. Hormoni u srnjaka reguliraju rast njegovih rogova, čišćenje od basta (drugi nazivi su liko ili runje). Rogovi postaju jači i čvršći, postepeno dobivaju svoju pravu boju, a broj ikrica na granama i parošcima rogova sve je veći. Srnjak čuva svoj teritorij i označava ga mokraćom. Neprestano osluškuje i promatra oko sebe ne bi li otkrio neku srnu koja se sprema na ljubavnu igru. U ovom romantičnom okruženju lovci se u tišini kreću šumom u nadi da pronađu i dobro osmotre svog trofejnog srnjaka.
Na temelju Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja LGO (NN 40/06), krupnu divljač u koju spada i srneća divljač dijelimo po spolu na pet dobnih razreda i to su: mladunčad, pomladak, mladi, srednji i zreli. Odstrjel ove divljači temelji se i planira na lovno gospodarskoj osnovi, te na biologiji, gustoći populacije i kapacitetu nekog lovišta za ovu divljač. Da bi se realizirao odstrjel prema dobnim kategorijama, dakle prema godinama starosti srneće divljači, potrebno je imati određeno iskustvo u motrenju srnjaka, a što se stiče sa godinama lovačkog staža. Kako bi ove godine odstrjel bio zadovoljavajući i u skladu sa lovno gospodarskom osnovom dajem u kratkim crtama opis srneće divljači koji nam može poslužiti pri ocjeni starosti prije samog odstrjela.
Mladunčad: u ovu dobnu kategoriju srneće divljači svrstavamo divljač u prvoj godini života.
Pomladak: u pomladak spadaju životinje tijekom druge godine života. Prema Pravilniku o ocjenjivanju trofeja, rogovlje  srnjaka ove dobne kategorije ne podliježe ocjenjivanju. Pri odabiru jedinki za odstrjel iz ove dobne skupine potrebno je posvetiti određenu pažnju kako bismo izlučili iz lovišta uzgojno manje vrijednog srnjaka. Osim rogovlja kod selekcije srnjaka za odstrjel ove dobne skupine ima  i tjelesni razvoj. Naime pri određivanju tjelesne razvijenosti (tj. bruto mase same jedinke), trebamo posvetiti pažnju njenom općem stanju. Promatramo oblik tijela u cjelini, pažnju usmjeravamo na područje križa, rebara i prepona kao i na izgled dlake ( pokrivenost tijela, sjajnost dlake). Rogovlje srnjaka u ovoj dobi ima ružu, razvijene su samo grane roga različite dužine – stupnja šilaša  (nema parožaka). Kod genetski naprednijih srnjaka mogu se na svakoj grani pojaviti po jedan parožak pa je to srnjak sa rogovima u stupnju vilaša. Najperspektivnija grla u ovoj dobi smatramo šesterca dakle srnjaka koji na grani roga ima razvijene prednje i stražnje paroške. Ovi su rijetki ali ih ima i njih treba čuvati kao i jedinke u stupnju vilaša. Pravilan selekcijski odstrjel ostvarujemo kod jedinki stupnja šilaš. Pomoć pri ocjeni odstrjela može nam biti odnos visine rogovlja i visine ušiju jedinke. Opće je pravilo da se mogu odstrijeliti jedinke koje u ovoj dobnoj skupini imaju visinu rogova nižu od visine uški, jer se smatra da su to neperspektivna grla (škart). Ako je u lovištu pravilna dobna struktura, srnjaci ovog dobnog razreda iako su spolno zreli za parenje ipak ne sudjeluju u njemu. Odstrjel ove kategorije srnjaka najbolje je izvršiti  početkom mjeseca svibnja kada postoji izrazita razlika u izgledu  između mlađih i starijih srnjaka.
Mladi srnjaci: u ovu dobnu skupinu spadaju srnjaci u trećoj i četvrtoj godini života, kojima je završio tjelesni razvoj, pa energiju i hranjive tvari sada usmjeravaju u razvoj rogovlja. Mladi srnjaci imaju kratku glavu koju tijekom hoda drže uspravno na tankom i vitkom vratu. Uzgojna vrijednost jedinke očituje se u razvijenim rogovima koji na svakoj grani imaju dobro razvijene paroške (prednji, vršni i zadnji) i nazivamo ih šesterci. Ako neki srnjak u ovoj dobi ima manje parožaka od navedenih on svakako ulazi u kvotu za odstrjel. Gledajući masu roga  kod srnjaka u ovoj dobnoj skupini ona je usmjerena na područje gornje trećine rogova, dakle iznad prednjeg paroška. Srnjaci koji imaju uski raspon rogova, kao i oni koji imaju određene deformitete na rogovima koji su trajnog i nasljednog karaktera također se trebaju odstraniti iz lovišta kako ne bi prenijeli loše gene na potomstvo.  Prilikom izlaska na pašu oni prvi izlaze iz šume i najdulje se zadržavaju na ispaši. Čiste rogove od basta nešto kasnije tj. krajem travnja i tijekom svibnja dok im je linjanje vrlo rano. Kada osjete opasnost odmah kreću u bijeg pri čemu dugo bauću.
Srednjodobni srnjaci:  su jedinke sa pet do šest godina starosti, a uzgojna vrijednost im se očituje u lijepo razvijenim rogovima sa tri razvijene paroška na svakoj grani (stupanj šesterca), pri čemu im je masa rogovlja smještena u sredini roga tj. oko prednjeg paroška. Ovi rogovi imaju veču masu i volumen u odnosu na rogovlje mladih srnjaka.  Čišćenje rogova od basta ovi srnjaci obavljaju tijekom mjeseca travnja, a izmjenu zimske dlake u ljetnu tijekom lipnja. U obzir za uzgojni odstrjel dolaze svi srnjaci koji nemaju rogovlje stupnja šesterca, ali i srnjaci sa lošim rogovima stupnja šesterca  čiji su parošci kratki, a raspon rogova uzak. Za izlučivanje su i srnjaci koji imaju vidljive deformitete rogova.
Zreli srnjaci:  su sve jedinke starije od šest godina, a karakterizira ih jaka, masivna glava koju u hodu drže u ravnini tijela, te kratak i debeo vrat.  Svoje rogove zreli srnjaci čiste prvi tj. u ožujku ili početkom travnja, a linjanje se odvija najkasnije u odnosu na mlađe srnjake i završava negdje krajem lipnja. Zreli i stari srnjaci su vrlo oprezni, stalno zastajkuju , gledaju i osluškuju prostor oko sebe, a prilikom hranjenja iz šuma izlaze zadnji i vrlo kasno. U šumu se vračaju vrlo rano u jutro, prije svitanja. Gledajući rogove, težište mase rogovlja je u donjem dijelu, neposredno iznad ruža, a kako životinja dalje stari masa se sve više spušta. Kod jako starih srnjaka parošci se smanjuju ili u potpunosti nestaju, pa ostaju samo grane rogova. U ovoj dobnoj skupini kada je životinja postigla svoju fiziološku zrelost i gospodarsku  starost nema uzgojnog odstrjela, već se obavlja redovni odstrjel.