Odrasli primjerci imaju tjeme tamnosmeđe boje s plavim odsjajem, posebno vidljivo kod mužjaka. Gornja strana tijela je sivosmeđe boje, a što je pticija starija prevladava siva boja. Iznad očiju se proteže crna crta, a iznad nje napadno bijela. Rep je siv sa pet tamnih pruga. Donja strana tijela je bjelkasta sa sitnim crnim prugicama. Kljun je crne boje, a nosnice zelenožute. Boja očiju može varirati od žute do narančastocrvene. U prvoj godini života na leđima jastreba se nalazi perje tamnosmeđe boje sa svijetlijim prugama. Donja strana tijela je smeđa sa žutosmeđim poprečnim prugicama. Oko mladog jastreba je sive boje. U drugoj godini života jastrebovi mijenjaju perje (mitarenje) od travnja do jeseni. Odrasli jastrebovi se mitare između proljeća i ljeta. Zbog velikih razlika u boji perja između mladih i starih jastrebova, laici često smatraju da se radi o dvije različite vrste ptica.
GNIJEŽĐENJE:  Zbog brzog spolnog dozrijevanja nije rijedak slučaj da se gnijezdi već u drugoj kalendarskoj godini tj. kad još ima prvo perje. Ljubavni letovi počinju u ožujku ako je vrijeme sunčano. Parenje se obavlja na drvetu uz krik mužjaka. Svaki par ima svoj revir (prostor) u kojem lovi i u kojem se gnijezdi. Ovi reviri se strogo poštuju, a omeđuju ih zemljišni neutralni pojasevi koji nisu ničije vlasništvo. Jastrebovi grade gnijezdo na stablima koja su relativno visoko smještena od zemlje, oko 17 metara od zemlje. Promjer gnijezda je oko 1 metar, a visina mu je od 25 do 100 cm. U gnijezdu se prosječno nalazi 3 do 5 jaja, a ženka na njima sjedi 35 do 38 dana. Nakon valjenja mladi ptići brzo napreduju, a hrani ih ženka hranom koju donosi mužjak. Kada ptići malo ojačaju, u lov kreće i majka koja zajedno sa mužjakom donosi veće količine hrane kako bi mogla prehraniti mlade.
PREHRANA: Od sisavaca su im najčešći plijen mladi zečevi, vjeverice, kunići i miševi, a rijeko im je plijen mlada kuna, štakor ili mlada mačka. Od ptica najviše lovi šojke, svrake, domaći golubovi, siva i crna vrana, fazan kao i domaća perad.
RASPROSTRANJENOST:  Jastreb naseljava južna područja cijele sjeverne širine zemlje. Gnijezdi se u cijeloj Europi osim u Engleskoj i Islandu, po cijeloj Aziji osim u južnijim dijelovima, u Sjevernoj Americi od Aljaske do sjeverozapadnog Meksika. Euroazijski jastrebovi su u sjevernijim područjima veći i svjetliji od južnih (Bergmanovo pravilo).
U Europi i zapadnoj Aziji gnijezdi se:
jastreb šumski europski           (A. gentilis gentilis),
jastreb sibirski                        (A. gentilis buteoides),
jastreb šumski sredomorski     (A. gentilis arrigonii),
jastreb šumski srednjoazijski    (A. gentilis schwedowi) Jastreba kokošara rijetko ćemo vidjeti u prirodi. Na trenutak ga možemo vidjeti kako klizi između drveća u šumi. U letu se ističe širokim i relativno kratkim krilima te dugačkim repom na kojem se vide četiri široke tamne pruge. Kada sjedi, najčešće uz samo deblo, doima se pogrbljeno jer uvlači glavu između krila da bi u momentu kao strijela napao plijen.