Lutajući šumom sasvim iznenada možete se susresti sa nekom šumskom životinjom. To može biti srna, jelen, lisica, vuk, ris ili divlja svinja. Sve su to šumske životinje čije je tijelo pokriveno dlakom. Kako im je tijelo prekriveno dlakom nazivamo ih dlakava divljač. Boja dlake im varira od ljetne crvenkasto smeđe do zimske tamnosmeđe, pa i crne.
Ako im pogledamo noge vidjet ćemo da na tim nogama imaju dva papka, pa ih na temelju toga još nazivamo dvopapkari. To su krupne životinje. Imaju dugačke udove koji im služe za brzo i dugotrajno kretanje.
S obzirom na ishranu i kako probavljaju hranu možemo ih podijeliti na preživače (jelen, srna, muflon, divokoza, kozorog) i na nepreživače (divlja svinja).
Svi nose rogove osim divlje svinje. Po građi rogova dijelimo ih na punorošce i šupljorošce. Kod punorožaca (jelen i srna) rogovi na presjeku nemaju šupljinu, a po histološkoj građi odgovaraju građi kostiju. Punorošcima rogovi otpadaju svake godine i nakon toga ponovno im rastu novi rogovi. Šupljorošci (muflon, divokoza, kozorog) imaju šuplje rogove koji su građeni od rožine, a rogovi im ne otpadaju tijekom cijeloga života.
Divlja svinja je jedina dlakava šumska životinja koja nije preživač, nema rogove i ima dva papka na nogama.
Susret sa ovim životinjama u šumi zaista je nezaboravan doživljaj.