web analytics
Kategorije
UserOnline

Dan biološke raznolikosti 22. svibanj

Republika Hrvatska je bogata u pogledu raznolikosti, ima veliki broj životinjskih i biljnih vrsta na kvadratni kilometar, pa je i indeks biološke raznolikosti visok. Specifični zemljopisni položaj, ugodna klima, raznolikost geomorfoloških i hidrogeoloških uvjeta omogučili su stvaranje širokog raspona staništa u kojima su se razvile mnogobrojne biljne i životinjske vrste. Dobro je vidljiv suživot između ljudi i životinja, a lijepi primjer toga je i selo Čigoć u posavini gdje ljudi i rode žive u jednom skladu.
Broj poznatih vrsta u Republici Hrvatskoj iznosi približno 37.000, premda se procjenjuje da je taj broj veći i kreće se između 50 i 100 tisuća. Možemo se pohvaliti kao zemlja da imamo neke životinjske vrste koje su ugrožene na europskom nivou (npr. medvjed i vuk). Prema do sada poznatim podacima, flora Hrvatske sadrži 8.582 poznate biljne vrste, ali se procjenjuje broj na impozantnih 10.000 vrsta  (pravo bogatstvo).  Gledajući odnos broja biljnih vrsta i površine teritorije naše zemlje, Republika Hrvatska spada među tri najbogatije europske zemlje. U njoj živi oko 101 vrsta sisavaca, od kojih je 90 autohtonih i time je svrstana među osam europskih zemalja sa največom raznolikosti sisavaca. U našoj zemlji obitavaju vuk, medvjed i ris, oko 34 vrste šišmiša, a u Jadranu žive neki od morskih sisavaca, kao npr. dobri dupin kao stalna vrsta. S vremena na vrijeme posjete nas i pojedine vrste kitova. U zadnje vrijeme primjećena je i sredozemna medvjedica koja je nekad bila stalni stanovnik našeg mora (možda se ponovno vrati), kojoj prave društvo tri vrste morskih kornjača. Od morskih riba u Jadranskom moru je registrirano njih 433, ali se svake godine otkrivaju nove vrste koje su zbog zagrijavanja mora stigle iz drugih toplijih mora.
Ptičiji svjet u Hrvatskoj obuhaća 375 vrsta, od kojih se njih 234 gnjezdi na području naše zemlje. Neke su strogo zaštićene, a njihov opstanak ovisi prvenstveno o čovjeku (npr. bjeloglavi sup – Gyps fulvus).
Brojnost rijeka i jezera daju posebnu ljepotu našoj zemlji, a u njima živi oko 151 vrsta slatkovodnih riba od kojih je 18 endemskih krških vrsta. Kopački rit predstavlja jedinstven ekološki sustav u ovom dijelu Europe sa svojom velikom biološkom raznolikošću.
Veliku skupinu organizama u Republici Hrvatskoj čine bezkralježnjaci, kojih je zabilježeno oko 15.474 kopnenih i oko 1.780 vrsta slatkovodnih beskralježnjaka. Ova skupina je još nedovoljno istražena i vjerujem da će se njihov broj povečavati iz godine u godinu.
Prema Strategiji biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 81/99) popis svih vrsta je aktivnost od prioritetnog značaja za našu zemlju, ali na žalost ovakav cjelovit popis biološke raznolikost ne postoji. Odgovornost stoji na svim društvenim strukturama, ali i na nama stanovnicima ove zemlje, jer da bi smo znali očuvati biološku raznolikost naše zemlje moramo znati što posjedujemo.