Energija pozitiva

Svijet oko nas

Kategorije

UserOnline

Kada popijemo čašu vode, pišemo u bilježnicu, pijemo lijek protiv groznice ili gradimo kuću, ne povezujemo se uvijek sa šumama. Pa ipak, ovi i mnogi drugi aspekti naših života na ovaj ili onaj način povezani su sa šumama.

Održivo gospodarenje šumama i njihovo korištenje resursa ključni su za borbu protiv klimatskih promjena i za doprinos prosperitetu i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija. Šume također igraju ključnu ulogu u smanjenju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG). Ipak, unatoč svim ovim neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, šume su ugrožene požarima, štetočinama, sušama i krčenjem šuma bez presedana.

Tema za 2023. je ” Šume i zdravlje .”

Šume nam daju puno za naše zdravlje. Oni pročišćavaju vodu, čiste zrak, hvataju ugljik za borbu protiv klimatskih promjena, daju hranu i lijekove koji spašavaju živote i poboljšavaju naše blagostanje.

Na nama je da zaštitimo te dragocjene prirodne resurse.

Ova 2023. poziva na davanje, a ne samo na uzimanje, jer će zdrave šume donijeti zdrave ljude. Sretan nam Svjetski dan šuma 21.ožujak.

KAKO OBILJEŽITI MEĐUNARODNI DAN ŠUMA

1.    Posadite drvo ili napravite vrt pobjede

Samo naprijed! Učinite svoj doprinos da vaš grad bude malo zeleniji. Računa se čak i kupnja male biljke za vaš dom!

2.    Idite na planinarenje u šumu ili državni park prirode

Ne postoji bolje vrijeme da izađete van, povežete se s prirodom i otjerate zimsko plavetnilo jer proljeće je tek počelo.

3.    Napravite spomenar od listova

Sjajna aktivnost za cijelu obitelj. Snimanje spomenara i bilježenje zanimljivih činjenica odličan je način da naučite djecu o različitim vrstama drveća i njihovoj važnosti.

5 NEVJEROJATNIH DOBROBITI ŠUMA

1.    Šume njeguju tlo

Šume imaju važnu ulogu u sprječavanju erozije tla, kao iu stabilizaciji i održavanju njegove kvalitete.

2.    Šume zadržavaju ugljični dioksid

Šume su ‘ponori ugljika’, apsorbiraju i zadržavaju ugljični dioksid.

3.    Šume daju hranu

Šume su dom milijunima vrsta, pružaju im utočište i hranu za preživljavanje.

4.    Šume su prirodni akvadukti

Šumsko drveće apsorbira i redistribuira otprilike 95% vode.

5.    Šume daju sirovine

Šume kojima se održivo upravlja osiguravaju sirovine kao što su drvo i papir.

Milijarde ljudi, u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, svakodnevno imaju koristi od korištenja divljih vrsta za hranu, energiju, materijale, lijekove, rekreaciju , inspiraciju i mnoge druge vitalne doprinose dobrobiti ljudi. Ubrzana globalna kriza bioraznolikosti, s milijunima vrsta biljaka i životinja pred izumiranjem, prijeti ovim doprinosima ljudi. Svjetski dan divljih vrsta prilika je za slavljenje mnogih prekrasnih i raznolikih oblika divlje faune i flore te za podizanje svijesti o mnoštvu dobrobiti koje njihovo očuvanje pruža ljudima. U isto vrijeme ovaj Dan nas podsjeća na hitnu potrebu za pojačanom borbom protiv zločina koji se odvija protiv divlje flore i faune pri čemu dolazi do smanjenja vrsta na našoj planeti uzrokovanog ljudskim djelovanjem, što ima široki raspon gospodarskih, ekoloških i društvenih učinaka. S obzirom na ove različite negativne učinke, cilj održivog razvoja je usmjeren na zaustavljanje gubitka bioraznolikosti.

Ove godine Svjetski dan divljih vrsta obilježit će se pod temom “Partnerstva za očuvanje divljih životinja”. To će nam omogućiti da slavimo sve napore za očuvanje bioraznolikosti. U okviru ove teme biti će usmjerena pažnja na dvije podteme:

– Morski život i oceani pri čemu ne treba zaboraviti na činjenicu da je oko 70% našeg planeta prekriveno vodom, pa je očuvanje mora vrlo važno za očuvanje mnogih divljih vrsta.

– Posao  i financije su vrlo važna podtema jer na globalnoj razini, napori za očuvanje moraju se financirati i taj posao treba biti obavljen u suradnji sa vladama država, poduzetnicima, multinacionalnim kompanijama koje od svojih zarada trebaju osigurati dio novca za zaštitu divljih vrsta.

Danas slavimo i 50. godišnjicu Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES) te mu se odaje priznanje značajnom doprinosu koji je CITES dao održivosti, očuvanju divljih životinja i bioraznolikosti.

Svi mi moramo promijeniti naš odnos prema prirodi i moramo raditi zajedno.

 

Mnoge zemlje u našem okruženju prijavile su prisutnost afričke svinjske kuge (ASK) kod domaćih i divljih svinja. Najnovija informacija o pojavi ASK (afrička svinjska kuga)u našem susjedstvu dolazi iz Republike Srbije koja je putem ADIS sustava za prijavu bolesti Europske unije prijavila veći broj izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih i divljih svinja. Od ukupno 40 pojava ASK-a, njih 28 se pojavilo kod domaćih svinja, a 12 izbijanja bolesti pojavilo se kod divljih svinja.

U našoj zemlji do sada nije prijavljen niti jedan slučaj pojave ASK kod domaćih i divljih svinja. Na snazi su i dalje pojačane preventivne mjere, a glavni cilj ovih mjera je održavanje statusa zemlje slobodne od ASK kao i rano otkrivanje unosa virusa. U svim našim lovačkim društvima napisani su planovi za provedbu biosigurnosnih mjera prije, tijekom i poslije lova.

Lovci imaju zadatak da aktivno traže i prijavljuju ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji svaku pronađenu uginulu divlju svinju kao i one stradale u prometu ili su odstrijeljene bolesne, a u svrhu pretraživanja na ASK.

ASK je kontagiozna virusna zarazna bolest isključivo domaćih i divljih svinja, koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost svinja može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, ali se vrlo brzo širi bez obzira na granice te ima ozbiljne socioekonomske posljedice za pogođene zemlje. Budući da trenutno u Europi nema lijeka ili cjepiva, važno je spriječiti izbijanje bolesti poduzimanjem odgovarajućih radnji kao građanin, turist, poljoprivrednik ili lovac.

Lovci nemojte zaboraviti provođenje biosigurnosnih mjera u svojim lovištima ako i dalje želite
u svojim lovištima gospodariti sa crnom divljači.

afrička svinjska kuga
Divlja svinja

Istraživački tim Hrvatskog veterinarskog instituta iz Zagreba u sastavu dr. sc. Željko Mihaljević, dr. sc. Miroslav Benić i tehnička suradnica Angela Bradarić, već dvije godine sudjeluju u Projektu očuvanja plemenite periske u Jadranu. Uz njih u Projektu sudjeluju stručnjaci s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, biolozi iz Aquariuma Pula, djelatnici Javne ustanove More i krš, JU Park prirode “Telašćica”, JU Nacionalni park Brijuni i Mljet.   Continue reading

Bjesnoća je virusna zarazna bolest toplokrvnih životinja i čovjeka. Ptice obole rijetko. Bolest spada u skupinu zoonoza, što znači da se može prenijeti sa životinje na čovjeka. U srednjoj i u zapadnoj Europi najvažniji je izvor infekcije crvena lisica (Vulpes vulpes), u istočnoj Europi crvena lisica i kunopas (Nyctereutes procyonoides), u Sjevernoj Americi siva lisica (Vulpes fulva), skunk (Mephitis mephitis) i rakun (Procyon lotor). Continue reading

Arhiva